Čuvar hrvatske riječi

Napustio nas je Lazar Merković, hrvatski pjesnik, romanospisac, esejist, kritičar, prevoditelj, leksikograf, novinar, urednik i nakladnik iz,  jedan od najpoznatijih hrvatskih književnika u Vojvodini najstarije generacije (Subotica, 14. lipnja 1926.– Subotica, 30. listopada 2016).

Merkovića je otac Stipan još kao dječaka uključio u Narodnooslobodilački pokret, što je skupo platio – tijekom dvije godine prošao je kroz trinaest zatvora i logora od Jugoslavije, preko Mađarske do Njemačke. Od 1947. godine je zaposlen u redakciji dnevnog lista Hrvatska riječ, potom je novinar Slobodne Vojvodine, Literarne redakcije Prvog programa Radio Beograda i drugih redakcija.

U svibnju 1955. pokreće časopis za književnost, umjetnost i kulturu Rukovet koji je odmah po osnutku postao polazište mnogim mladim piscima iz cijele ondašnje zemlje. Jedan je od osnivača Radio Subotice (1968), a zbog sudjelovanja u osnutku Pododbora Matice hrvatske u Subotici 1972. smijenjen je s dužnosti glavnog urednika Srpsko-hrvatskog programa Radio Subotice, udaljen je s mjesta glavnog i odgovornog urednika Rukoveti i Izdavačkog odjela Osvita, te s još 120 hrvatskih intelektualaca uklonjen iz javnog i kulturnog života. Duže vrijeme bio je bez prava objavljivanja originalnih tekstova pa čak i prijevoda.

Unatoč tomu, nezaobilazna je uloga Lazara Merkovića u poticanju i promidžbi Subotičkog književnog kruga uz jednovremeno osiguranje uvjeta za pokretanje i ustrajno održavanje časopisne i književne produkcije, te promišljenom otkrivanju i poticanju mladih pisaca. Tiskane su mu tri zbirke pjesama i dva romana, zastupljen je u desetak  antologija, zbornika i izbora, te u više desetina stalnih i povremenih publikacija, a  kao pisac surađivao je u više od pedeset listova i časopisa, bio je dugogodišnji član više redakcija listova, časopisa, monografija, itd. Ušao je u antologiju hrvatskog pjesništva druge polovice 20. stoljeća sastavljača Stijepa Mijovića Kočana. Od 2002. čelnik je Uređivačkog odbora časopisa za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni, čije je izlaženje Ogranak Matice hrvatske u Subotici obnovio 1996.

Tijekom pet desetljeća bavljenja prevoditeljstvom s madžarskog jezika preveo je na hrvatski i srpski blizu 1.200 naslova preko dvjesto autora. Dao je i značajan prinos leksikografiji te izradi što potpunije kronologije Subotice i Vojvodine. Dobitnik je niza uglednih domaćih i inostranih nagrada i priznanja,

Lazar Merković bio je i ostao jedna od najzaslužnijih osoba koji su osigurali kontinuitet pisane hrvatske riječi u književnosti vojvođanskih Hrvata, odgajatelj cijele plejade hrvatskih književnika iz tog kraja, a kao kulturni radnik bio je pokretač ili sudionik većine aktivnosti na planu književnosti Hrvata u Vojvodini, čije postojanje danas uvelike jest i posljedica njegova djelovanja. 

Hvala mu za sve što je učinio za svoje sunarodnjake i sve druge ljude!